Hajde da pričamo o polnim bolestima – 1. deo

Postoje teme o kojima je manje ugodno pričati, što direktno povećava rizik od pojedinih oboljenja. Jedna od tih tema su svakako polno prenosive bolesti i želimo da u ovom blogu makar načnemo to koliko su one opasne, kao i način na koji se prenose.

Godišnje se u svetu registruje oko 500 miliona novih slučajeva polnih infekcija. Najvažnije komplikacije su ženska i muška neplodnost, kasni pobačaji i prevremeni porođaji, ali i prenos na potomke. Prevencija se zasniva na edukaciji mladih pre ulaska u polno aktivni život, brzoj dijagnostici i delotvornoj terapiji, kao i pronalaženju i lečenju svih partnera zaražene osobe i/ili preventivnom vakcinacijom. Lečenje često podrazumeva terapiju za nekoliko osoba, a posebno se pažljivo mora posvetiti pažnja zaraženim trudnicama, zbog prenosa bolesti na sopstveno dete.

Infekcije urogenitalnog sistema mogu biti bakterijske, virusne, gljivične i tzv. protozoarne.

Najčešća polno prenosiva infekcija je humanim papiloma virusom. Virus se ne prenosi krvlju nego penetrativnim genitalnim kontaktom sluznice i kože. Polni kontakti bez penetracije su takođe mogući, ali ređi način prenosa. HPV infekcije tipovima niskog rizika se retko mogu preneti s majke na dete. Neke od metoda odstranjivanja su krioterapija, elektrokauterizacija, hirurška ekscizija, laser i imunoterapija. Treba takođe voditi računa o stresu i sprečiti reinfekciju od partnera.

Genitalni herpes – uzrokuje ga Humani herpes simplex virus (HSV), i javlja se dominantno kod mlađe polno aktivne populacije, ali je česta infekcija i kod HIV pozitivnih osoba.

Verovatno najpoznatija seksualno prenosiva infekcija je HIV-om. Javlja se 2 do 4 nedelje nakon zaraze virusom. Znakovi i simptomi često su nespecifični, najčešće uz temperaturu, upalu ždrela, osip, povećanje limfnih čvorova i praćeni glavoboljom. Stanje infekcije HIV-om bez simptoma može potrajati sedam do deset godina do pojave simptoma AIDS-a, od kojih su najčešći gubitak telesne težine više od 10 posto od normalne, temperatura viša od 38°C koja traje više od mesec dana, dugotrajan i neobjašnjiv proliv, gljivična infekcija na usnama i recidivi herpesa.

Riziku su posebno izložene osobe koje često menjaju partnere, ne koriste adekvatnu zaštitu, koriste ne sterilne igle. Riziku su takođe izloženi i medicinski radnici koji bez adekvatne zaštite dolaze u dodir sa krvlju.

Hlamidija – najčešća polna bolest koja uzrokuje 50 posto svih nespecifičnih upala mokraćne cevi i više od 50 posto svih epididimitisa kod muškaraca.

Infekcija se naziva „tihom“ jer se simptomi ne vide kod 50% muškaraca i čak 70% žena. Terapija je antibiotska, ali ne daje uvek najbolje rezultate. Mnoga oboljenja hlamidijom se završavaju sterilitetom.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *