Cervikalni sindrom: mesto topikalne terapije kod bola u vratnoramenoj regiji

Vratni ili cervikalni sindrom je jedno od najčešćih oboljenja kičmenog stuba koje pogađa ljude svih uzrasta. Njegovom razvoju doprinose tempo i moderan način života: poslovi sa dugim sedenjem, poslovi koji zahtevaju ponavljanje pokreta vrata, prinudan položaj tela tokom rada i odmora (rad za kompjuterom), odsustvo fizičke aktivnosti i sve prisutniji veliki intenzitet stresa. Ovaj sindrom je čest kod ljudi koji provode sate ispred računara.

Šta je cervikalni sindrom?

Cervikalni sindrom se ne ispoljava kroz jednu tegobu, već predstavlja čitav spektar simptoma koji nastaju kao posledica poremećaja integriteta u vratnom delu kičmenog stuba. Karakteriše ga različit intenzitet i trajanje tegoba. Zahvata mišiće, ligamente, međupršljenske diskuse, kičmene pršljenove (degenerativne promene) i nervne strukture u predelu vrata, izazivajući bol, ograničenje pokreta ili ukočenost uz neurološke ispade.

Simptomi cervikalnog sindroma

Tegobe u predelu vratne kičme mogu se širiti i dovesti do:

  • bola prema ramenima i lopaticama
  • bola duž jedne ili obe ruke uz osećaj utrnulosti šaka i prstiju
  • potiljačne glavobolje (bol glave kod cervikalnog sindroma može biti i pojasne prirode)
  • ograničenja pokreta i ukočenosti
  • problema sa koncentracijom i vrtoglavice

Kod nekih pacijenata simptomi su povremeni i javljaju se samo nakon dužeg sedenja ili napora, dok su kod drugih prisutni gotovo stalno i značajno narušavaju kvalitet života. Simptomi zavise od faze vratnog sindroma, ali i od toga da li su zahvaćene samo mekotkivne strukture (mišići, ligamenti) ili postoji i neurogena komponenta u vidu kompresije na korenove nerava vratnog segmenta kičmene moždine.

Cervikalni sindrom se često razvija postepeno, prvo kroz osećaj nelagodnosti, a zatim kroz hronične tegobe. Ovo stanje ne treba zanemarivati, jer može ozbiljno da utiče na kvalitet života, od problema sa koncentracijom i vrtoglavice, pa sve do konstantnih glavobolja, otežane i ograničene pokretljivosti i ozbiljnih neuroloških tegoba. Ako se pravovremeno reaguje i pristupi adekvatnom lečenju, sprečava se prelazak u hronično stanje i dugotrajne tegobe.

Faze cervikalnog sindroma

Cervikalni sindrom se obično deli prema trajanju i intenzitetu simptoma na tri faze.

Akutna faza

Simptomi se javljaju naglo, često nakon povrede, naglog pokreta ili dužeg boravka u nepravilnom položaju. Bol je intenzivan, prisutna je ukočenost i pacijent ograničeno pomera glavu. Traje nekoliko dana do dve nedelje.

Subakutna faza

Bol je prisutan, ali nešto slabiji. U ovoj fazi se javlja osećaj ukočenosti, zamora u vratu i početni znaci širenja bola u ramena ili glavu. Traje od dve do šest nedelja.

Hronična faza

Simptomi traju duže od šest nedelja, često mesecima ili godinama. U ovoj fazi mogu nastati degenerativne (spondilotične) promene na kičmenom stubu, protruzije diskova sa kompresijom na korenove nerava ili kičmenu moždinu, koje dovode do trajnog ograničenja pokreta, trnjenja ruku, slabosti mišića i česte glavobolje.

Lečenje cervikalnog sindroma

Lečenje zavisi od težine simptoma. Cilj je da se ublaži bol, normalizuje pokretljivost i spreči trajno oštećenje kičmene moždine i nerava, kao i da se održi dnevna i radna aktivnost.

Lečenje akutne faze

Cilj je redukcija i prestanak bola primenom:

  • nesteroidnih antiinflamatornih lekova (NSAIL)
  • miorelaksanasa
  • vitamina grupe B
  • prirodnih nukleotida
  • lekova protiv upale i za zaštitu nervnog tkiva
  • proteolitičkih enzima u težim slučajevima
  • kortikosteroida u težim slučajevima

Obavezna je i topikalna (lokalna) primena NSAIL na vrat i ramenu regiju.

Uloga topikalne terapije NSAIL

Topikalna terapija NSAIL može se primenjivati i u akutnoj i u hroničnoj fazi lečenja cervikalnog sindroma, uz visok bezbednosni profil čak i pri dugotrajnoj primeni. Zbog tog bezbednosnog profila može se započeti i pre odlaska pacijenta kod lekara, bez rizika od posledica.

Fizikalna terapija i vežbe

Dalje lečenje se sprovodi primenom raznih modaliteta fizikalne terapije, gde se dodatno mogu koristiti topikalni NSAIL. Na kraju lečenja izuzetno je važno sprovoditi vežbe za poboljšanje i normalizaciju pokreta u vratnom segmentu kičmenog stuba i jačanje muskulature vratnoramene regije, uz korekciju položaja i držanja. Ako dođe do pojave prolaznih bolnih senzacija tokom vežbanja, uvek se savetuje primena topikalne terapije NSAIL.

Imobilizacija

Kod težih oblika oboljenja ili traume potrebno je plasirati imobilizaciju u vidu mekih i tvrdih vratnih i vratnoramenih ortoza (okovratnika) za rasterećenje vratnog segmenta kičmenog stuba, koje smanjuju bol i mišićni spazam.

Hirurško lečenje

U veoma retkim slučajevima, kada dođe do ozbiljnijeg oštećenja nerava ili kompresije na kičmenu moždinu uz stenozu spinalnog kanala, vrši se hirurško lečenje od strane neurohirurga ili spinalnog hirurga.

DEEP RELIEF gel za bol u vratnoramenoj regiji

DEEP RELIEF gel za topikalnu primenu kod bola vratnoramene regije jedan je od retkih topikalnih preparata koji je registrovan kao lek. Sadrži nesteroidnu antiinflamatornu supstancu ibuprofen. DIPA (diizopropanolamin) formulacija nosača aktivne supstance obezbeđuje adekvatnu penetraciju kroz kožu i prenos do željenih tkiva zglobnih i okolozglobnih struktura zahvaćenih upalom. Brza analgetska reakcija postiže se prisustvom levomentola. Aplikacija je olakšana gel formulacijom, koja se lako nanosi i brzo upija. Nije fotosenzibilizator, pa se može koristiti i tokom letnjih meseci.

Kako deluje DEEP RELIEF gel?

DEEP RELIEF gel je kombinovani preparat savremene formulacije. Levomentol deluje hlađenjem odmah po prolasku kroz epitel kože i stvara analgetski efekat na površne nervne završetke. Potom iritans greje i širi kapilare, poboljšava prokrvljenost i omogućava prolaz aktivne supstance do željenih tkiva.

Kao i svi drugi topikalni NSAIL preparati sa adekvatnom dubinom prodiranja aktivne supstance, DEEP RELIEF gel ispoljava antiinflamatorno dejstvo inhibicijom ciklooksigenaze, enzima koji je ključan u stvaranju medijatora zapaljenja, bola i povišene temperature. Na taj način inhibira niz događaja koji dovode do zapaljenja i oštećenja tkiva oko zgloba i u samom zglobu.

DEEP RELIEF gel smanjuje bol i ukočenost u zglobovima, poboljšava pokretljivost zglobova, omogućava brži oporavak nakon povrede i sveukupno poboljšava funkcionalni status zglobova.

Pravilna upotreba i doziranje

Za najbolji terapijski efekat:

  1. Gel lagano umasirati do upijanja.
  2. Prvih 20 do 30 dana nanositi tri puta dnevno.
  3. Potom nanositi dva puta dnevno tokom 20 do 40 dana.

Terapija se može bezbedno koristiti i u dužem vremenskom intervalu. Dužina primene je vrlo bitna da bi se ispoljio protivupalni efekat. Nema potrebe stavljati kožu na koju je gel aplikovan pod okluziju.

Autor teksta: Prim. dr Vladimir Piščević, fizijatar














Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *