Uloga probiotika u prevenciji Sars-CoV-2 infekcije

Globalna pandemija izazvana virusom teškog akutnog respiratornog sindroma korona 2 (Sars-CoV-2) poguban je događaj koji svakodnevno izaziva hiljade žrtava širom sveta.

Jedan od glavnih razloga velikog uticaja koronavirusne bolesti 2019 (COVID-19) na društvo je neočekivano širenje koje nije omogućilo njegovu adekvatnu pripremu. Uprkos tome, razvoj i distribucija vakcina protiv ovog virusa, usporili su širenje bolesti, smanjili incidence smrtnosti i pružili nadu za vraćanje života u normalne tokove. Međutim, bez obzira na procenat vakcinisanih protiv ovog virusa, i dalje je njegova cirkulacija prisutna, a samim tim i mogućnost zaražavanja i obolevanja. S toga, mere prevencije imaju najveći značaj u suzbijanju zaražavanja Sars-CoV-2 virusom, a osim fizičkih mera, veliku ulogu ima i suplementacija.

Osim polivitaminske terapije, značajno mesto u prevenciji virusnih infekcija imaju probiotici, upravo zbog svog imunološkog, sistemskog dejstva na zdravlje celog organizma.

Noviji dokazi pokazali su da dejstvo virusa Sars-CoV-2 nije ograničeno samo na respiratorni trakt. Virus Sars-CoV-2 je otkriven u crevima pacijenata sa COVID-19, a dijareja je jedan od prisutnih simptoma kod 2–50% novoobolelih hospitalizovanih pacijenta sa COVID-19 [1]. Istraživanja su pokazala da se kod znatno više pacijenata sa dijarejom na prijemu u bolnicu, koji su uzimali probiotik, dijareja rešila do 3. dana (93%) u poređenju sa pacijentima koji nisu uzimali probiotičku smešu (5%, p <0,001). Zanimljivo je rizik od respiratorne insuficijencije takođe bio značajno veći za one koji ne uzimaju probiotičku smešu (odnos šansi = 8,6, 95% C.I. 1,6–45,0). (13)

Prethodno je pokazano da probiotici efikasno smanjuju učestalost sa antibioticima povezane dijareje i infekcije bakterijom Clostridium difficille u drugim vrstama bolesti, zbog višestrukih mehanizama delovanja pronađenih u nekim probiotičkim sojevima, uključujući uništavanje patogenih toksina, ometanje vezivanja patogena za ćelije domaćina i sposobnosti da deluje kao imunološki regulator među ostalim mehanizmima odbrane. (2,3,4,5) Naime, crevna mikroflora značajno doprinosi očuvanju imuniteta kada je organizam izložen štetnom agensu. Zbog toga su od februara 2020. probiotici preporučeni od strane Kineske nacionalne komisije za zdravstvo i kod pacijenata sa COVID-19. Podaci iz Kine pokazuju da pacijenti sa COVID-19 imaju značajno narušenu crevnu mikrofloru, posebno na štetu laktobacilusa i bifidobakterija (6), a italijanski naučnici sugerišu na značaj primene odgovarajućih sojeva probiotika kodovih pacijenata, kako zbog održavanja crvene mikroflore, tako i zbog sprečavanja sekundarne bakterijske infekcije (7). Narušena mikroflora kod zaraženih Sars-CoV-2 virusom je povezana sa profilaktičkom primenom antibiotika kod pacijenata kod kojih postoji rizik od sekundarne bakterijske infekcije, bilo da su to stariji i nemoćni pacijenti, bilo da su pacijenti na mehaničkoj ventilaciji.

Direktna posledica ovakve primene antibiotika jeste sa antibioticima povezana dijareja kao i infekcija bakterijom Clostirdium difficile, a između ostalog i razvoj alergija ili hroničnih inflamatornih bolesti creva i potencijal za razvoj bakterijskih sojeva rezistentnih na antibiotike. (8,9) Sva ova stanja predstavljaju dobar teren za primenu probiotika. Mnogi istraživači su predložili upotrebu probiotika kod pacijenata sa COVID-19, zasnovanu na sposobnosti specifičnih probiotika da regulišu imunološki odgovor (potencijalno na smirivanje „citokinske oluje“) ili za sprečavanje drugih vrsta respiratornih infekcija, uključujući i pneumoniju povezanu sa mehaničkom ventilacijom, kao i za sprečavanje antibioticima uzrokovane dijareje i infekcije klostridijom. [10,11,12]

Za tri probiotika je dokazano da preveniraju antibioticima izazvanu dijareju: Saccharomices boulardii, mešavina tri soja laktobacila (L. acidophilus, L. casei, L. rhamnosus) i L. casei. (13) Metaanaliza objedinjenih podataka iz 23 ispitivanja otkrila je četiri probiotika efikasna za primarnu prevenciju infekcije klostridijom: S. boulardii, L. casei, smeša od tri soja L. acidophilus, L. casei i L. rhamnosus, i dvosojna smeša L. acidophilus i Bifidobacterium bifidum. (14) Većina ovih kultura sadržana je u Bio Kult kapsulama, koje se upravo mogu koristiti za prevenciju infekcije Sars-CoV-2 virusom ili saniranje pratećih digestivnih simptoma ove infekcije.

Bio Kult kapsule sadrže Lactobacillus casei PXN* 37, Lactobacillus plantarum PXN 47, Lactobacillus rhamnosus PXN 54, Bacillus subtilis PXN* 21, Bifidobacterium bifidum PXN 23, Bifidobacterium breve PXN 25, Bifidobacterium longum PXN 30, Lactobacillus acidophilus PXN 35, ; Lactococcus lactis ssp. lactis PXN 63, Streptococcus thermophilius PXN 66, Bifidobacterium infantis PXN 27, Lactobacillus bulgaricus PXN 39, Lactobacillus helveticus PXN 45; Lactobacillus salivarus PXN 57. Dakle širokim spektrom probiotskih kultura, Bio Kult kapsule predstavljaju moćnog zaštitnika crevne flore od Sars-CoV-2 infekcije, kao i saveznika u borbi protiv nuspojava izazvanih ovom infekcijom.

Iako oralno davani probiotici trenutno nisu sastavni deo specifičnih protokola za lečenje respiratornih virusnih infekcija, mnoge studije ukazuju na njihov potencijalni uticaj na modulaciju sistemskog imunološkog sistema koja može poboljšati odgovor na viruse i uravnotežiti inflamatorni odgovor. Obrazloženje moguće profilaktičke upotrebe probiotika kod infekcije SARS-CoV2 povezano je sa njegovom sposobnošću da očuva zdrav status u limfoidnom tkivu povezanom sa crevima (GALT), kao i eubiozom, koja je neophodna za aktivnu borbu protiv ulaska virusa u ćelije creva (15). Poboljšanje urođene odbrane može biti korisno u prevenciji COVID-19 ili u vrlo ranoj fazi infekcije. Imajući u vidu da sve više pacijenata hospitalizovanih sa COVID-19 prima neodgovarajuće antibiotike, mogu se očekivati komplikacije.

Upotreba specifičnih probiotičkih sojeva ili smeša za koje je utvrđeno da su efikasne kod ne-kovid pacijenata, kao što je Bio Kult, može sprečiti dijareju, infekciju klostridijom i pneumoniju izazvanu invazivnim oblicima mehaničke ventilacije, kod pacijenata sa COVID-19, ali su potrebna dodatna klinička ispitivanja i istraživanja dodatnih sojeva probiotika. Međutim, treba napomenuti da se upotreba probiotika treba vršiti u skladu sa efikasnim vodičima za lečenje mikrobnih infekcija i poboljšanom praksom kontrole infekcije.

Autor teksta: Prim dr Ivan Đorđević

Reference:

  • Wong, S.H.; Lui, R.N.; Sung, J.J. Covid-19 and the digestive system. J. Gastroenterol. Hepatol. 2020, 35, 744–748. [CrossRef]
  • McFarland, L.V.; Evans, C.T.; Goldstein, E.J.C. Strain-Specificity and Disease-Specificity of Probiotic Efficacy: A Systematic Review and Meta-Analysis. Front. Med. (Lausanne) 2018, 5, 124. [CrossRef]
  • Sniffen, J.C.; McFarland, L.V.; Evans, C.T.; Goldstein, E.J.C. Choosing an appropriate probiotic product for your patient: An evidence-based practical guide. PLoS ONE 2018, 13, e0209205. [CrossRef]
  • Jia, K.; Tong, X.; Wang, R.; Song, X. The clinical effects of probiotics for inflammatory bowel disease. Medicine 2018, 97, e13792. [CrossRef]
  • Vivarelli, S.; Salemi, R.; Candido, S.; Falzone, L.; Santagati, M.; Stefani, S.; Torino, F.; Banna, G.L.; Tonini, G.; Libra, M. Gut Microbiota and Cancer: From Pathogenesis to Therapy. Cancers 2019, 11, 38. [CrossRef]
  • Joyce Mak et al. Probiotics and COVID-19: One Size Does Not Fit All. Lancet Gastroenterol Hepatol. 2020.
  • Di Renzo et al. Are probiotics effective adjuvant therapeutic choice in patients with COVID-19? Eur Rev Med Pharmacol Sci. 2020.
  • Denny, K.; De Wale, J.; Laupland, K.; Harris, P.; Lipman, J. When not to start antibiotics: Avoiding antibiotic overuse in the intensive care unit. Clin. Microbiol. Infect. 2020, 26, 35–40. [CrossRef] [PubMed]
  • Ramirez, J.; Guarner, F.; Fernandez, L.B.; Maruy, A.; Sdepanian, V.L.; Cohen, H. Antibiotics as Major Disruptors of Gut Microbiota. Front. Cell. Infect. Microbiol. 2020, 10, 572912. [CrossRef] [PubMed]
  • Akour, A. Probiotics and COVID-19: Is there any link? Lett. Appl. Microbiol. 2020, 71, 229–234. [CrossRef]
  • Gao, Q.Y.; Chen, Y.X.; Fang, J.Y. 2019 Novel coronavirus infection and gastrointestinal tract. J. Dig. Dis. 2020, 21, 125–126. [CrossRef]
  • Bottari, B.; Castellon, V.; Neviani, E. Probiotics and Covid-19. Internl. J. Food Sci. Nutr. 2021, 72, 293–299. [CrossRef]
  • Kullar, R.; Johnson, S.; McFarland, L.V.; Goldstein, E.J.C. Potential Roles for Probiotics in the Treatment of COVID-19 Patients and Prevention of Complications Associated with Increased Antibiotic Use. Antibiotics 2021, 10, 408. https://doi.org/10.3390/ antibiotics10040408
  • McFarland, L.V. Probiotics for the Primary and Secondary Prevention of C. difficile Infections: A Meta-analysis and Systematic Review. Antibiotics 2015, 4, 160–178. [CrossRef]
  • Infusino F, Marazzato M, Mancone M, et al. Diet Supplementation, Probiotics, and Nutraceuticals in SARS-CoV-2 Infection: A Scoping Review. Nutrients. 2020; 12(6):1718. https://doi.org/10.3390/nu12061718

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *