Probiotik banka

Probiotici

1935. godine na severo-zapadu Australije, ljudi koje je vlada 1901. godine nazvala Bureau of Sugar Experiment Stations, shvatili su da ove i narednih godina rod šećerne trske neće biti tako dobar kao prethodnih, ako ne urade nešto sa sivom bubom koja je počela da hara njihovim plantažama. Treba, dakle, pronaći nešto što će pojesti bube. Tako je u Australiju stigla krastača šećeruša.

Radila je sve sem onoga zbog čega su je Oziji doneli sa Havaja. Jela je sve druge insekte. Ubijala sve predatore koji su pokušali nju da pojedu zato što je otrovna. Samo je siva buba ostala netaknuta. Larve su ostale u korenu, odrasle jedinke visoko iznad žabljih glava na stablu, a žabe nisu ostale nigde. Širile su svoje stanište 40 kilometara svake godine (kažu da danas ta brojka iznosi 60). Prelazile su sve veće prostranstvo, ugrožavale sve više vrsta i na kraju završile u onoj epizodi Simpsonovih gde Homer provocira marinca da ga udari i skakuće sa jedne strane linije na drugu u ritmu „Australia – America“.

Tokom svog postojanja, Australija je imala problema sa uvozom životinja koje štete lokalnom ekosistemu. Kunićima, travom koju su uvezli iz Amerike i koja je zaposela hiljade hektara obradive zemlje, jednom vrstom kaktusa. Nije loše za zemlju koja je nastala izvozom robijaša.

Slična stvar se dogodila početkom 20. veka i u Hrvatskoj gde je tadašnje Ministarstvo poljodeljstva u Beču donelo odluku da se na ostrvo Mljet donese mali indijski mungos kako bi se istrebili poskoci, a ljudi sa fon u prezimenu mogli bezbedno da letuju. Pa su se mungosi namnožili i pojeli sve, ne samo poskoke. A onda su lovci dobili dozvolu da pripucaju na mungosa kad god ga vide. I sada su poskoci ponovo problem.

Da li će se i kada uspostaviti ravnoteža koja je narušena pre više od sto godina? Niko ne zna. Ovo nije slučaj samo u pomenutim situacijama, ovo se dešava na globalnom nivou svakog trenutka. Kišne šume nestaju, pre dvadeset dana je jedna vrsta nosoroga u Africi potpuno istrebljena i verovatno je jedan beli medved umro dok sam završavao ovaj pasus.

Čemu čitava ova tirada o Blinki Bilu, pitate se? I ja ću vam rado odgovoriti. Zbog probiotika.

Ne postoji bolji način da shvatite šta se dešava u vašem sistemu za varenje nego kada koristite antibiotike bez ikakvih dodataka. Žabe osvoje čitavu Australiju. I ujede vas poskok.

Probiotici su jedna od glavnih tačaka kada se govori o upotrebi antibiotika. I doba godine u kom svako jutro u jutarnjem programu kažu da se obučete slojevito, svakako jeste pravo vreme da se o njima razgovara.

Dakle, otišli ste kod lekara po recept i upamtili da ne treba da pijete antibiotike kao lekove za bolove, po potrebi, već da morate popiti sve što je u kutiji. Lepo. Pitajte i za probiotik. I reći će vam da ga uzmete.

Probiotici i antibiotici
Photo credit: Postmemes.com via Foter.com / CC BY

Probiotici predstavljaju kulture bakterija koje se nalaze smeštene u jednu kapsulu. Njihovim unosom mi praktično unosimo bakterije u naš organizam.

Bakterije su kao i ljudi, dobre ili loše. Ne možemo da izbegnemo postojanje ni jednih ni drugih, na nama je samo da se okružimo sa što više ljudi koji dobro utiču na nas. Bolje je da na pivo sednete sa bakterijama iz roda Lactobacillus nego sa streptokokama. U bioskop svakako treba otići i sa bakterijama iz roda Bifidobacterium. Tu su još i Lactococcus, Saccharomyces (probiotički kvasac) i Enterococcus.

Nisu antibiotici jedini faktor koji može uticati na našu crevnu floru i bakterijske kulture koje se nalaze u našim crevima. Na njih mogu uticati i drugi lekovi, stres, alkohol, bolesti creva itd. I nije stalno trčanje do toaleta najgora posledica koja može da vas zadesi. Isto tako, probiotici nisu vezani za antibiotike. Koriste se i kod uporne dijareje, sindroma preosetljivih creva, inflamatornih promena u crevima i putovanja.

Priča o probioticima ne bi bila potpuna da ne pomenemo prebiotike. Oni pomažu dobrim bakterijama da rastu brže i bolje. To su uglavnom ugljeni hidrati. Najpoznatiji od njih je inulin. Jednim imenom probiotici i prebiotici se nazivaju simbioticima. Simbiotici su takoreći tandem. Nešto kao Džon Stokton i Karl Meloun. Prvi asistira, drugi zakucava. Ako mene neko pita, najbolji duo koji je ikada kročio na NBA parkete.

Ono što je važno da shvatite je da mi korišćenjem probiotika ne unosimo bakterije koje normalno postoje u našim crevima. Ne, njih ne možete da kupite u kapsulama. Probiotici samo povećavaju broj dobrih bakterija dok se naše matične bakterije ne oporave. Daju im vremena.

Nešto kao kredit. Na koliko god hoćete rata. Bez kamate. Odmah i bez čekanja. Nemojte da propustite našu najnoviju ponudu. Uzmite probiotik.

Može?

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *